Entwodiksyon
AZÒ: POUKISA?
(1) Admin Alan: Premye fwa mwen tande Azò, mwen te rete bouchlouvri men lajè e mwen te pouse yon gwo souf. Se te yon mizik jwaye ki gen anpil pwofondè varye, e ranpli ak sajès. Nenpòt moun ki koute entwodiksyon mizik ki rele Lapriyè a, epi kè li pa brennen, li gen kè di!
(2) Pawòl Gason Chèf la ak repons Fanm Koral yo [Anglè: “call/response” oubyen “rèl/raple”], pèkisyon ak fòs epi presizyon, reprezante yon ansyen fòm Afriken, ki envite nou nan tan lontan ak yon kote zansèt sivilizasyon imèn yo lonje. Epi tou fòm mizik sa a rete jan l te ye a, plen ak lajwa ak sajès, kòm yon ranpa, yon flanbo limen, yon mizangad, kont destriktè blan yo, nan kilti Afriken yo.
(3) Ginen o o ! M la! Ginen o o ! Ou la! Ogou vini! M ap kreye azor.vip kòm yon kado pou moun ki swete pran plezi nan.
AZÒ: ASPÈ YO
(4) Mizik Azor, tankou anpil mizik nan mond lan, gen de aspè: (a) enstrimantasyon ak vwa, (b) langaj. Pou koute a, yo fòme yon antye entegre. Ou ka separe yo pou analiz. Analize aspè sa yo endividyèlman, ap bay yon eksperyans tande pi rich lè yo entegre ankò.
(5) Yon pwoblèm ki se entrensèk nan etid la nan Azor, oswa rara mizik an jeneral, se diferansye ki aspè nan mizik la reprezante pratik natif natal Vodou, epi ki se chanje nan anfòm pèfòmans mizik la. Yo analoji men yo pa idantik. Avèk pwoblèm sa a nan diferansyasyon nan tèt ou, nou kòmanse ak aspè (a) enstrimantasyon, lè sa a, vwa, epi finalman, (b) langaj.
(6) Nan rit la Rada twa tanbou konik yo te itilize. Bouda a se yon tanbou te jwe ak de baton. Li te gen yon ton wo. Modèl la se regilye. Dezyèm tanbou a jwe nòt nan sik epi li se itilize ak dans. Li tou gen de baton men se yon sèl ki gen fòm tankou yon semi-sèk. Tanbou sa a se gwosè mwayen epi yo rele segon la. Anfen, pi gwo tanbou a rele manman. Sa a se tanbou a sèlman kote yon men jwe san yo pa yon baton. Lòt men an sèvi ak yon baton ki sanble yon mato. Manman an, tankou segon la, egziste pou dans la, eksepte ke manman an mennen dans la, ak pi gwo presizyon.
(7) Nan rit Kongo/Petwo, yo itilize twa tanbou tou. Sa yo ap jwe ak men yo olye pou yo baton. Yo itilize yo nan pwosesyon tankou festival sezon prentan Rara. De tanbou fè nwayo a ak twazyèm lan, yon ti piti, ajoute varyasyon. Modèl son sa a te fè pa ti tanbou sa a rele kata a oswa katabou. Li jwe yon modèl regilye nan yon ton wo. [Otè a–gade anba a– pa t ‘endike non an nan tanbou la. OU KONNEN KI SA LI YE?].
(8) Ti baka oswa “gwonde” se tanbou mwayen an, mwayen ak son an li pwodui yo rele “gwonde.” Gwo baka a, pi gwo tanbou a, jwe varyasyon selon dans la.
(9) Lòt enstriman mizik yo te itilize tou de nan rit Kongo/Petwo ak Rada yo, tankou ogan oswa ason nan (Rada); oswa tcha-tcha (Kongo/Petwo)1
1 Gerdès Fleurant “Vodun, Klas Mizik, ak Sosyete an Ayiti: Afimasyon ak Idantite” nan men Ayisyen VODOU Lespri Bondye, Lejann ak Reyalite, editè Patrick Bellegarde-Smith ak Claudine Michel (Indiana University Press, 2006)
(10) TANPRI, VIZITÈ: ÈSKE OU KA BAY NENPÒT DETAY OSWA ENFÒMASYON SOU TANBOU YO ITILIZE NAN GWOUP AZÒ LA? KIJAN OU TA DIFERAN YO DE RITUÈL VODOU YO?
(11) Aspè nan pwochen yo dwe diskite se vwa a. Nan mizik la nan Azò, Azò apèl ak koral fi a reponn. Gen yon fraz nan lang angle ki dekri entèraksyon sa a. Yo rele li “rele / repons.” Sepandan, ekspresyon sa a pa egziste an kreyòl kòm yon fraz distenk. An jeneral, “rele / repons” se intrinsèques nan pifò mizik nan kontinan Afriken an, men li egziste tou nan divès fason nan lòt pati nan mond lan, ki gen ladan apèl kwazman ant zwazo!
(12) Nan sèvis la Vodou, ougenikonn a se gason an ki mennen chante yo ak dans.
TANPRI, VIZITÈ: LI TA DWE KÒRÈK YO DI KE AZÒ AP
FONKSYONE KÒM OUNGENIKONN A LÈ LI FÈ PLON AN POU KORAL LA FI?
(13) Mwen te eseye fè rechèch sou plis enfòmasyon konsènan “rele / repons” jan li gen rapò ak mizik Afriken men, konsa, mwen pa te kapab jwenn atik. Nan Wikipedia, mwen jwenn sèlman yon sèl lide jeneral, yon ti jan itil: “Nan kilti Afriken, rele-ak-repons se yon modèl toupatou nan patisipasyon demokratik-nan rasanbleman piblik, nan diskisyon sou zafè sivik, nan rituèl relijye, menm jan tou nan … ekspresyon mizik vokal ak enstrimantal. “
(14) Plis rechèch bezwen fè.
(15) MÈSI VIZITÈ.